2014-05-20 16:27:29

PIRAMIDA PRAVILNE PREHRANE

ZDRAVA  PREHRANA NAŠIH PRVAŠIĆA

Djeca školske dobi trebaju imati pet obroka dnevno, tri glavna, doručak, ručak i večeru, te dva međuobroka. Obroke treba uzimati u pravilnim vremenskim razmacima.

Obavezan doručak prije škole

Djeca koja ne doručkuju često su pospana, slabije postižu koncentraciju i otežano prate nastavu. Doručak je energetska osnova za naporan školski dan . Pomaže djeci da aktivno i koncentrirano prate nastavu.  Doručak je važan obrok koji se ne smije preskočiti.

Za doručak se preporučuje mlijeko, voćni sok, mekinje s mlijekom i svježim voćem, te kruh od integralnog brašna.

Zdrava prehrana školske djece

Prehrana školske djece mora se zasnivati na piramidi zdrave prehrane.

Temelj piramide čine proizvodi od žitarica, uključujući rižu (smeđu i bijelu), zob (zobene pahuljice), tjesteninu i kruh, najbolje crni ili integralni jer je bogat vlaknima. Ti proizvodi izvrstan su izvor B-vitamina. Vrlo vrijedne namirnice su i mahunarke (grah, grašak, leća, bob). Svakodnevno treba jesti puno povrća, naročito zelenog lisnatog, poput špinata, blitve, te svježeg voća. Te su namirnice bogat izvor vitamina i minerala te biljnih vlakana, a osim toga sadrže i nisku količinu masti. Treću stepenicu piramide čine mliječni proizvodi (jogurt, mlijeko, svježi sir), krto meso, perad, riba i jaja. Te su namirnice bogate bjelančevinama koje su osnovna prehrambena tvar za izgradnju stanica, proizvodnju hormona i enzima. Mlijeko i mliječni proizvodi glavni su izvor kalcija, koji utječe na rast i razvoj, povećava punoću kostiju i štiti od osteoporoze u zrelijoj dobi. Na samom su vrhu piramide namirnice koje sadrže visok postotak masti, šećer i sol, koje treba uzimati u malim količinama.

 

Školski obrok

Posebno značenje ima školski obrok, marenda, koji treba biti sastavljen od hrane visoke prehrambene vrijednosti, a niže energije.

Nikako se ne preporučaju slatkiši, grickalice, "brza" hrana (hot-dog, hamburger) i gazirana pića. Takvi proizvodi niske su prehrambene vrijednosti, s visokim sadržajem masti i koncentriranih ugljikohidrata što može uzrokovati prekomjernu tjelesnu težinu. Gojaznost postaje faktor rizika za nastanak niza kroničnih bolesti u kasnijoj dobi, a važan je čimbenik za nastanak psihičkih poremećaja, posebno u razvoju adolescencije.


Nepravilna prehrana može rezultirati i pretjerano niskom tjelesnom težinom, razvojem anemija zbog nedostatka željeza, smanjenom otpornošću organizma.
Na razvoj prehrambenih navika školske djece najveći utjecaj imaju roditelji, ali svakako treba naglasiti i utjecaj škole na oblikovanje djetetove ličnosti i usvajanje navika glede zdravog hranjenja i ponašanja.
 

Vijest je prenesena s internetskih stranica

Ministarstva zdravstva.

Pogledajte naš razredni projekt  Jedna voćka na dan tjera liječnika iz kuće van  u kutku za  učenike.  .
Osnovna škola Supetar