| 2015-01-28 11:24:52 Važnost prvog jutarnjeg obroka Puni energije već nakon prvog obroka! Za dobar početak dana, doručak je najvažniji obrok! Djeca koja odlaze u školu preskakanjem doručka često su pospana, otežano prate nastavu i gube koncentraciju.
Kombinirajte za doručak mlijeko, voćni sok, mekinje s mlijekom i svježim voćem, te kruh od integralnog brašna. Probudite ujutro na vrijeme vaše dijete da u miru doručkuje, kako bi se pripremilo za naporan školski dan. Doručak - obrok koji ne smijete propustiti Većina nutricionista složit će se da je doručak najvažniji dnevni obrok i da je redovito doručkovanje poželjna prehrambena navika. Nakon 8-10 sati posta, organizam je ujutro u prvom stadiju gladovanja. Kako bi pokrenuli metabolizam i mozgu osigurali potrebnu energiju, prvi dnevni obrok ne bi trebalo predugo odgađati. Doručak Dobar doručak uključuje mlijeko ili mliječne proizvode kao dobar izvor proteina i kalcija, integralna peciva ili pahuljice kao izvor kompleksnih ugljikohidrata te voće ili voćni sok kao izvor prehrambenih vlakana te nekih vitamina i mineralaDobar doručak osigurava energiju potrebnu da bismo izdržali naporan dan. Redovito konzumiranje doručka može poboljšati Vaše sveukupno zdravlje osiguravajući organizmu vrijedne nutrijente. Utvrđeno je da osobe koje redovito doručkuju s lakoćom osiguravaju dnevne potrebe organizma za nutrijentima. Isto tako, brojne studije pokazuju da su osobe koje redovito konzumiraju kvalitetan jutarnji obrok mnogo aktivnije i produktivnije, kako mentalno tako i tjelesno. Preskakanje doručka znači nepotrebno gladovanje organizma minimalno 14 sati, a hrana je organizmu kao i gorivo automobilu - neophodna da bi pravilno funkcionirao. Istraživanja navode kako 17-37 % odraslih osoba izostavlja doručak. Važno je naglasiti da bi doručak trebao osigurati četvrtinu dnevnih potreba organizma za nutrijentima, stoga je vrlo važno što ćemo doručkovati. Prema stavu American Dietetic Association, dobar doručak uključuje mlijeko ili mliječne proizvode kao dobar izvor proteina i kalcija, integralna peciva ili pahuljice, kao izvor kompleksnih ugljikohidrata i voće ili voćni sok kao izvor prehrambenih vlakana te nekih vitamina i minerala. Podaci prikupljeni tijekom američkog nacionalnog istraživanja "Third National Health and Nutrition Examination Survey(NHANES III)", od 1988 do 1994, analizirali su se kako bi se utvrdila povezanost vrste doručka, ukupnog energetskog unosa i indeksa tjelesne mase. Utvrđeno je da osobe koje za doručak konzumiraju žitarice ili peciva imaju značajno niži indeks tjelesne mase od osoba koje ne doručkuju ili konzumiraju mesne prerađevine i jaja. Osobe koje konzumiraju mesne prerađevine i jaja za zajutrak imale su najveći ukupan energetski unos i najviši indeks tjelesne mase. Ovo i mnoga druga istraživanja ukazuju da je izostavljanje doručka potpuno pogrešna taktika želite li postići ili zadržati vitkost. Propustimo li doručak imamo znatno veće izglede da će nas napasti neutaživa glad tijekom dana koja će nas natjerati da "zgrabimo" prvu hranu koja nam se nađe u blizini. Stoga ne trebaju čuditi rezultati studija koji ukazuju na povećanu učestalost debljine među osobama koje ne doručkuju. Znanstvene potvrde važnosti doručka Djeca koja redovito konzumiraju doručak dnevno unose više željeza, vitamina B i vitamina D u odnosu na djecu koja preskaču doručak. Irski istraživači pronašli su da osobe koje ne preskaču doručak bolje slijede preporuke nutricionista o adekvatnom unosu masti, proteina i ugljikohidrata. Također, manja je vjerojatnost da će razviti nedostatak kalcija, željeza i vitamina B. Škotski istraživači pokazali su da konzumiranje doručka bogatog kompleksnim ugljikohidratima, osiguravajući mozgu adekvatne količine lako iskoristive glukoze, povoljno djeluje na kratkoročno pamćenje. Prema studiji provedenoj na Oxfordu, djeca koja konzumiraju doručak bogat kompleksnim ugljikohidratima, uključujući, mueslije i zobenu kašu, za ručak konzumiraju znatno manje količine hrane. Ovi rezultati sugeriraju da doručak bogat kompleksnim ugljikohidratima može imati ulogu u kontroli tjelesne mase i prevenciji pretilosti. U prilogu časopisa American Journal of Clinical Nutrition objavljen je pregled istraživanja koja su se bavila utjecajem doručka na mentalne sposobnosti djece. Prema rezultatima, djeca koja ne doručkuju redovito, slabije funkcioniraju ujutro i imaju manje uspjeha u rješavanju problema koje se postave pred njih. Sličan utjecaj, nekonzumiranje doručka, imalo je i na verbalne sposobnosti, kreativnost i sposobnost usvajanja novih znanja. Prema studijama provođenim na Sveučilištu u Wales-u, odrasle osobe koje redovito konzumiraju doručak rade brže, manje griješe i imaju bolje pamćenje u odnosu na osobe koje preskaču doručak. Istraživači s Odsjeka za psihologiju Sveučilišta Cardiff sugeriraju da moderni način prehrane nije nikako mudar - posebno u sezoni gripe. Profesor Andy Smith regrutirao je 188 volontera od kojih je svaki tijekom 10 tjedana bilježio svoje prehrambene navike. Istovremeno su zapisivali jesu li i koliko često bili prehlađeni i jesu li imali gripu te tijekom zadnjih 12 mjeseci doživjeli posebne neugodnosti. Ustanovljeno je da su oni koji su preskakali doručak obolijevali više puta. Istraživači Sveučilišta u Bristolu ispitivali su utjecaj konzumiranja doručka na mentalne sposobnosti 126 dobrovoljaca dobne skupine od 20 do 79 godina. Rezultati su pokazali da, čak i kada se uzme u obzir da osobe koje konzumiraju doručak često imaju i općenito zdraviji stil života, su oni koji redovito doručkuju rjeđe depresivni, rjeđe su izloženi emocionalnom stresu i te se općenito bolje nose sa stresom. Menstrualne i probavne smetnje uvelike utječu na normalno funkcioniranje svake žene. Istraživanje provedeno u Japanu pokazalo je da studentice koje povremeno doručkuju ili pak uopće ne doručkuju imaju značajno učestalije menstrualne bolove od onih koje doručkuju svaki dan. Isto tako studentice koje uopće ne doručkuju pokazuju tendenciju ka opstipaciji. Ovo istraživanje pokazuje važnost doručka za kvalitetu života mladih djevojaka. Nedostatak vremena Česta isprika je nedostatak vremena za pripremu kvalitetnog obroka, međutim, odlučite li se na žitarice s visokovrijednim fermentiranim mliječnim proizvodom, za pripremu i konzumiranje trebat će Vam približno 5 minuta.Velikom broju osoba je za preskakanje prvog dnevnog obroka najčešća isprika nedostatak vremena. Česta isprika je nedostatak vremena za pripremu kvalitetnog obroka, međutim, odlučite li se na žitarice s visokovrijednim fermentiranim mliječnim proizvodom, za pripremu i konzumiranje trebat će Vam približno 5 minuta. Vjerojatno toliko možete izdvojiti! Želite li niskokaloričan jutarnji obrok, odaberite kukuruzne, zobene ili pšenične pahuljice i prelijte ih obranim mlijekom, ili fermentiranim mliječnim proizvodima sa niskim udjelom mliječne masti. Ako pak imate potrebu za visokokaloričnim jutarnjm obrokom, odaberite müsli s dodanim komadićima voća, orašastim plodovima i čokoladom te ih prelijte mlijekom ili jogurtom s višim udjelom mliječne masti. Dobar je odabir i integralno pecivo sa sirom, nemasnom šunkom i povrćem po želji. Svakom doručku dobro je pridodati i voće po želji ili svježi voćni sok. Predlažemo vam nekoliko primjera zdravog doručka Prosječna energetska vrijednost: 305 kcalNiskokaloričan Jedan obrok niskokaloričnog hrskavog mueslija (30 g) i 125 ml mlijeka s niskim udjelom masti Bijela kava Jedna jabuka srednje veličineZa sladokusce Jedan obrok hrskavog čokoladnog mueslija (35 g) Šalica obranog mlijeka 1 žlica meda 5 sušenih marelicaZa ljubitelje sendviča Jedno integralno pecivo sa sjemenkama (65 g) Sirni namaz (10 g) Kriška sira Kiseli krastavci i list salate Čaša iscijeđenog soka od naranče (2 dL) Bijela kavaDobar tek! Dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing. biotehnologije Iva Alebić, dipl. ing. biotehnologije
|
| Osnovna škola Supetar |