Ako ste ove godine bili na ljetovanju, prisjetite se jeste li se kupali u moru gdje su plićaci uz morsku obalu bogato nastanjeni višestaničnom zelenom algom, morskom salatom. Naime, morska salata se pojavljuje na mjestima gdje je more onečišćeno. Dakle, ona je bioindikator onečišćene vode.

Ako na plaži na kojoj se kupamo vidimo mnogo alge morske salate, more je na tom mjestu možda onečišćeno

S druge strane, jadranski bračić, smeđa alga, nastanjuje čista i bistra, nezagađena područja, pa je stoga prirodni pokazatelj čistoće mora. Živi na mjestima koja nisu izložena direktnom ljudskom zagađenju, a najčešći i najbrojniji je u sjevernom Jadranu gdje prekriva velike površine u pojasu plime i oseke. Jadranski bračić ujedno je i endem Jadranskog mora.

Jadranski bračić nalazi se samo u Jadranskom moru - kad ga vidiš, znaš da je more jako čisto (foto: Zastitamora.org)

Kad šetate gradom, primjećujete li na kori drveća lišajeve? Ako ne, priroda vas ozbiljno upozorava da je na tom područuju pojačano onečišćen zrak. Lišajevi su višestanični organizmi koji predstavljaju simbiotski odnos algi i gljiva. U takvoj zajednici gljiva pribavlja vodu i mineralne tvari za algu, a alga opskrbljuje gljivu ugljikohidratima. Lišajevi su iznimno osjetljivi bioindikatori, koji reagiraju i na neznatne, jedva primjetne promjene kakvoće zraka.

Lišajevi su poželjni stanovnici parkova i šuma

Virnjaci i riječni rak, stanovnici voda na kopnu, preživljavaju isključivo u čistoj vodi. Riba pastrva (naslovna fotografija) također može opstati samo u čistoj tekućici i iz tog razloga je bioindikator čiste vode.

Virnjak mnogooka puzavica i riječni rak česti su bioindikatori čistih hrvatskih potoka i rijeka

Žabe su jako dobri bioindikatori zbog toga što njihov životni ciklus uključuje i kopnena i vodena staništa te se općenito smatra da prisutnost zdravih populacija žabljih vrsta na određenom području ukazuje na zdrav ekosustav.

Livadna smeđa žaba je, kao i svi vodozemci u Hrvatskoj, zaštićena vrsta

Zbog specifičnih odnosa s mnogim biljkama, ali i životinjskim organizmima, leptiri igraju značajnu ulogu u kopnenim ekosustavima. Kao proždrljivi žderači različitih biljaka, gusjenice leptira sudjeluju u ciklusu kruženja hranjivih tvari i energije unutar ekosustava. S druge strane, i gusjenice i odrasli leptiri predstavljaju hranu za mnoge predatore, uključujući druge kukce, ptice, guštere, pauke,... Leptiri su izuzetno osjetljivi na promjene u okolišu, pa ih znanstvenici koriste kao bioindikatore stanja okoliša.

Leptir monarh može imati raspon krila i do 10 cm! Jedan je od najpoznatijih indikatora čistog okoliša u Sjevernoj Americi.