Karneval, fašnik ili mesopust su lokalni nazivi za narodno slavlje kojim se obilježava skori kraj zime i početak proljetnih dana. Među najstarijim i najpoznatijim pokladnim svečanostima u Hrvatskoj jesu Riječki karneval i Samoborski fašnik.
Običaj je da maškare (neparni broj, najmanje tri) idu od kuće do kuće, pjevaju pjesme i skupljaju slatkiše i novac.
U mnogim gradovima organiziraju se karnevalske povorke. I mali i veliki koračaju i plešu uz glazbu u smIješnim kostimima, kostimima iz mašte ili crtića. U povorci svoje mjesto imaju i najmanji. U organizaciji vrtića i škola djeca su jednako zamaskirana – cvjetići, oblaci, gusari, životinje. Uglavnom su hitovi povorke i imaju najbrojnije gledateljstvo.
Karneval ima svog kralja i kraljicu. Obično dobivaju ključeve grada od gradonačelnika. Posebnost karnevala je sudjelovanje tzv. zvončara, ogrnutih ovčjom kožom i sa zvonom oko pojasa. Prema starijim su pričama pastiri u proljeće, idući za ovcama u šume podno Platka, navlačili ovčje kože i vješali oko struka kravlja zvonca, odvraćajući tako zle sile od svojih životinja. Svojom strašnom pojavom, neobuzdanom snagom ritualnih pokreta i zvonjavom, zvončari najavljuju uzmicanje zime pred Suncem, a njihove su maske spomenici proljeću.
Uz Karneval vežu se naravno i ulični zabavljači: klaunovi, ulični svirači, žongleri.
Međutim, za puk je vrijeme pred korizmu postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama. Tako hrvatski jezik karneval naziva i "pokladama", što dolazi od starohrvatskog glagola "klasti" - prerušavati se. Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj Hrvatskoj: krafne i krpice s kiselim zeljem u Zagorju, kobasice, buhtle, štrudle i pogačice s čvarcima u Slavoniji, kroštule s bademima, smokvenjak, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, fritule i kroštule u splitskoj regiji.
Paljenje Krnje, Fašnika, ili krijesa tradicionalan je običaj kojim se obilježava kraj karnevalskih ludovanja i povratak svakodnevici. Krpeni lutak koji simbolizira Krnju, Fašnika pali se na lomači, a s njim u pepelu nestaju i svi grijesi i nestašluci počinjeni za trajanja karnevala. Mesopusni običaji vuku korijene iz davnina, a pretpostavlja se da su “grde maske” glasnim veseljem rastjerivale zle sile i prizivale proljeće.
Nekad davno ljudi su maskiranjem pokušavali dozvati bogove i udobrovoljiti ih, štiteći se tako od nesreća i nepogoda. Riječ “carneval” prema nekima podrijetlo vuče od latinskog izraza carrum novalis, kojim su Rimljani svečano otvarali svoja slavlja. Prema drugima, riječ je o latinskom pozdravu “Carne vale!” ili “Zbogom mesu!”
Karneval može biti od velike važnosti za vaše najmlađe. Djeca imaju urođenu potrebu da maštaju, da dobro pobijedi zlo, da pokažu da su i oni veliki, samostalni i da imaju moć. Iz tog razloga se dječaci najčešće prerušavaju u akcijske junake , a djevojčice u vile i princeze. Karneval nudi sve to u okružju zabave i zajedništva.
izvor:www.ringeraja.hr
.jpg)
.png)
